Ultrazvučna elastografija

Elastografija koristi vibracije niskih frekvencija u toku ultrazvučnog pregleda, kako bi izmerila čvrstinu (elastičnost) organa unutar čovečijeg tela. Ultrazvučna elastografija se najčešće koristi za otkrivanje i odredjivanje stadijuma bolesti u jetri, štitnoj žlezdi, dojci, bubrezima, prostati.

Doktor (radiolog) koji izvodi proceduru će Vam reći kako da se pripremite, to jest, da li treba ili ne da jedete pre pregleda. 

Ukoliko Vam nije rečeno drugačije, pre pregleda možete da popijete svoje lekove. Sa doktorom pre pregleda popričajte o vašim prethodnim bolestima i trenutnom zdravstvenom stanju.

Šta je elastografija?

Elastografija je neinvazivna imidžing (slikajuća) tehnika snimanja, koja za snimanje koristi vibracije niskih frekvencija. Vibracije nisu bolne, a preko ultrazvučne sonde naslonjene na kožu upućuju se u organ koji se pregleda. Ultrazvučni aparat meri brzinu kojom se ove vibracije kreću kroz organ. Informacije dobijene na taj način se obrađuju kompujterom, koji pravi vizuelnu mapu (sliku u boji) koja govori da li postoje promene čvrstoće (elastičnosti) organa.

Ako postoji na nekom mestu smanjena elsatičnost u organu to govori da je organ bolestan. Neke bolesti jetre ili bilo kog drugog organa, dovode do nagomilavanja fibroznog (ožiljnog tkiva) čime jetra postaje tvrda (fibroza).  Pri tom osobe sa fibrozom organa ne moraju uvek da osećaju simptome. Ali ako se fibroza ne leči, posebno u jetri, može da dovede do ozbiljnih poremećaja. Kada je reč o jetri, dolazi do ciroze koja oštećuje funkciju jetre i dovodi do fatalnog ishoda.

Elastografija se koristi umesto biopsije, kako bi se dokazalo ima li fibroze. Biopsija je invazivna metoda kojom se putem igle uvedene u organ uzima uzorak tkiva i posmatra pod mikroskopom.

Kad se najčešće primenjuje elastopgrafija?

U jetri ovom tehnikom se: 

- Otkriva bolest i odredjuje kog je stepena,
- Odredjuje nacin lecenja,
- Prati odgovor na terapiju,
- Menja biopsija,
- Pomaze predvidjanje rizika od nastanka komplikacija bolesti koje postoje u jetri

Elastografija se pod ovim indikaicjama koristi i za pregled štitne žlezde, dojke, bubrega, prostate.

Kako da se pripremite za pregled?

Lagano se obucite, možda ćete morati da se potpuno skinete, i obučete bolnički mantil.

Uopšteno govoreći, ne bi tebalo da jedete i pijete (šećerna pića) 8 sati pre pregleda. Posebno ne ako pregledate jetru, jer zašećerena pića i hrana menjaju čvrstinu jetre. Mozda će vam biti savetovano da ne večerate masnu hranu. Na ovaj način se bolje vidi zučna kesa.

Kako izgleda aparat za ultrazvučnu elastografiju?

Ultrazvučni aparat se sastoji od kompjuterskog dela (konzola), ekrana i sonde. Sonda liči na mikrofon koji je povezan kablom za konzolu i drzi se u ruci pri pregledu. U toku pregelda se mogu koristiti različite vrste sondi (po obliku i frekvencijama ultrazvuka koji stvaraju). Sonda stvara nečujne i nevidljive visokofrekventne ultrazvučne talase, koje šalje u telo pacijenta i skuplja njihove ehoe, koji se odbijaju iz tela pacienta. Slično kao što radi sonar na čamcima. 

Radiolog će na vašu kožu staviti malo gela i na gela prisloniti sondu. Gel služi da direktno, bez gubitka, sprovede ultrazvučne talase iz sonde u pacijenta. Čim se uključi sonda na ekranu se stvara slika.

Kako izgleda procedura?

Ultrazvučna sonda se prisloni na kožu pacijenta u različitim položajima, potencira se zona koja je od posebnog interesa. Ukoliko je reč o jetri, sonda se postavlja izmedju rebara sa desne strane bočnog zida grudnog koša. Kroz nju se pusti serija od 10 vibracija.

Za ovaj deo procedure treba oko 5 do 10 minuta. Ako se pregleda i ceo trbuh onda pregled traje do 30 min.

Ova procedura nije bolna, brza je i lako se podnosi. Možete osećati samo lake vibracije u podoručju gde je sonda postavljena i dok ona radi. Nakon proceddure možete odmah voditi svoj uobičajeni život.

Pregled će raditi i analizirati radiolog, koji je posebno obučen za ovu vrstu pregleda. Svoje mišljenje i potpisani nalaz vam može saopštiti i dati lično, ili poslati na e-mail adresu koju vi ostavite.

Prednosti, limiti i rizici elastografije

- Neinvazivan i bez zračenja
- Otkriva bolesti jetre (i drugih organa) kao sto su fibroza (ožiljci u tkivu) pre nego što to mogu da urade druge tehnike snimanja
- Otklanja potrebu za biopsijom u najvećem broju slučajeva.
- Pregledom obuhvata mnogo veći deo jetre nego sto to čini biopsija
- Predvidja moguće komplikacije bolesti (recimo pojavu ascitesa, slobodne tečnosti, u trbuhu kod bolesti jetre)

Nisu poznati nikakavi rizici od ovog pregleda.

Nekada nije moguće pouzdano izvesti kod osoba koje imaju veoma uske medjurebarne prostore. Posebno oni koji su uži od širine same sonde.

Ultrazvučna elastografija se ne preporučuje kod osoba sa: 

- Ascitesom (ukoliko na aparatu ne postoji poseban program za eliminaciju uticaja tečnsoti na pregled). Tečnost ometa slanje vibracija u jetru.
- Akutnim hepatitisom - hepatitis sam po sebi dovodi do očvrsnuća jetre, pa nije moguće razlikovati ožiljke u jetri ako ih ima od tkiva jetre bez ožiljaka.
- Preteranom gojaznošću
- Koje ne mogu da leže na ledjima

Informacije i zakazivanje