Najčešća hronična bolest pluća o kojoj se ne priča dovoljno
HOBP – hronična opstruktivna bolest pluća
To je hronična, zapaljenska, nezarazna i progresivna bolest pluća. Javlja se uglavnom kod popupacije starije od 40 godina, retko kod dece. U Srbiji od nje boluje preko 600.000 ljudi. Na nastanak i razvoj ove bolesti utiču genetski činioci, ali i infekcije i faktori spoljašnje sredine. Od svih štetnih faktora spoljašnje sredine najvažniji je uticaj duvanskog dima, kod više od 90% obolelih. Približno svaki peti ili šesti pušač ima neki oblik HOBP-a. Ukratko, osoba kojoj je neko od bližih predaka imao astmu, a puši ili je pasivno izložena duvanskom dimu, kao i toksičnim isparenjima ili prašini na poslu, ima veliku verovatnoću da dobije ovu bolest.
Bolest počinje povremenim, uglavnom, jutarnjim kašljem sa iskašljavanjem, koji se vremenom pojačava, zatim se javlja otežano disanje, zviždanje u grudima i zamaranje. Sa razvojem bolesti sve češće se javljaju pogoršanja izazvana hladnim i maglovitim vremenom ili infekcijama, najčešće virusnim. Pogoršanja bolesti postaju sve češća i teža i dovode do teškog oštećenja pluća – emfizem, ili do smrtnog ishoda.
Dijagnostikuje se: pregledom, spirometrijom, snimkom pluća i po potrebi drugim dijagnostičkim procedurama.
Za prevenciju i lečenje HOBP-a ubedljivo najvažniji korak je izbegavanje udisanja štetnih materija: duvanskog dima, aerozagađenja, toksičnih isparenja.
Za lečenje HOBP-a se uglavnom koriste inhaleri – pumpice, koje šire sužene disajne puteve, smanjuju tegobe i olakšavaju disanje. Pogoršanja bolesti se leče u zavisnosti od težine pogoršanja dodatnim antizapaljenskim lekovima, kiseonikom i fizikalnom terapijom. Nije potrebno rutinsko davanje antibiotika, jer bakterije retko izazivaju pogoršanje bolesti. Ne treba davati infuzije jer je štetnost višestruko izraženija od koristi. Svi se plaše astme, ne znajući da je HOBP podmuklija i teža bolest. Zato je bolje i lakše HOBP sprečiti nego lečiti.
