Svetski dan eliminacije raka grlića materice
Promene na grliću materice često ne daju simptome: redovni pregledi su ključni
Povodom Svetskog dana eliminacije raka grlića materice, dr Milan Anušić, specijalista ginekologije i akušerstva u MediGroup sistemu, govori o prevenciji, ranom otkrivanju promena i savremenom hirurškom lečenju, sa posebnim osvrtom na očuvanje reproduktivnog zdravlja i prednosti minimalno invazivne hirurgije.

Zašto se promene na grliću materice često razvijaju bez simptoma i koliko njihovo pravovremeno otkrivanje utiče na uspešnost lečenja?
Promene na grliću materice u početnoj fazi nastaju u površinskom sloju epitela, zbog čega najčešće ne izazivaju bol, krvarenje niti druge tegobe. Žena se može osećati potpuno zdravo iako promene postoje.
Zato odsustvo simptoma nije dovoljan pokazatelj da je sa grlićem materice sve u redu i ne treba čekati pojavu tegoba da bi se obavio preventivni pregled.
Upravo u tome je značaj redovnih ginekoloških pregleda i skrininga, odnosno PAPA i HPV testiranja u skladu sa preporukama. Kada je potrebno, dijagnostika se dopunjuje kolposkopijom i biopsijom grlića materice – uzimanjem uzorka tkiva za histopatološku analizu, koja predstavlja jedan od najvažnijih dijagnostičkih koraka.
Cilj je da promene otkrijemo u prekanceroznoj fazi, pre nego što dođe do razvoja karcinoma. To omogućava pravovremeno lečenje i rešavanje problema dok je još u početnoj fazi. Ukoliko se karcinom već razvio, rano otkrivanje značajno povećava mogućnost uspešnog lečenja i izlečenja.
Zato je jedan od najvećih faktora rizika za razvoj malignih oboljenja grlića materice upravo izostanak redovnih preventivnih pregleda, što potvrđuju i globalni epidemiološki pokazatelji.
Kada promene na grliću materice zahtevaju hirurško lečenje i koje savremene metode omogućavaju efikasno lečenje uz očuvanje reproduktivnog zdravlja žene?
Ne zahteva svaka promena na grliću materice intervenciju. Promene niskog stepena najčešće se prate jer se u velikom broju slučajeva mogu spontano povući.
Hirurško lečenje prvenstveno je potrebno kod potvrđenih promena visokog stepena, naročito CIN 3, kao i kada postoji sumnja na invazivnu bolest. Kod promena CIN 2 odluka se donosi individualno, uzimajući u obzir nalaze, godine pacijentkinje, planiranje trudnoće i mogućnost pouzdanog praćenja.
Najčešće primenjujemo eksciziju promenjenog tkiva elektrodom, poznatu kao LEEP ili LLETZ procedura, dok se u određenim situacijama primenjuje konizacija drugim tehnikama.
Prednost ekscizionih procedura jeste to što dobijamo uzorak tkiva za histopatološku analizu. Na taj način možemo precizno da utvrdimo prirodu promene i proverimo ivice odstranjenog uzorka, odnosno da li je promena uklonjena u celosti.
Cilj je da promenjeno tkivo odstranimo potpuno, a da istovremeno sačuvamo što više zdravog tkiva grlića materice, što je posebno važno za žene koje planiraju trudnoću.
Kako je laparoskopska hirurgija promenila pristup lečenju ginekoloških oboljenja, kod kojih stanja se najčešće primenjuje i koje su njene ključne prednosti?
Kada govorimo o laparoskopiji, govorimo o savremenom hirurškom pristupu. Za razliku od klasične hirurgije, kod koje se prave veći rezovi, u laparoskopskoj hirurgiji rezovi su najčešće veličine od pet do deset milimetara, u zavisnosti od vrste i složenosti zahvata.
Takav pristup podrazumeva manju traumu tkiva, blaži postoperativni bol, manji rizik od infekcije hirurške rane, kraću hospitalizaciju i znatno brži povratak svakodnevnim aktivnostima.
Ipak, laparoskopija ne može da se posmatra kao izolovan postupak. Ona treba da bude praćena odgovarajućom preoperativnom pripremom, poštovanjem principa laparoskopske hirurgije tokom zahvata i individualizovanom postoperativnom brigom o svakoj pacijentkinji.
Danas postoje i ERAS protokoli, odnosno protokoli ubrzanog oporavka nakon operacije. U kombinaciji sa laparoskopskim pristupom, oni značajno menjaju način na koji posmatramo hirurško lečenje i oporavak pacijentkinje.
Zahvaljujući ovim principima, određene ginekološke operacije zbog benignih oboljenja sve više mogu da se organizuju kao dnevna hirurgija. U pažljivo odabranim slučajevima i kada zdravstveno stanje pacijentkinje to dozvoljava, moguće je da pacijentkinja bude operisana ujutru, a da oporavak iste večeri nastavi kod kuće.
U MediGroup sistemu radimo na implementaciji ERAS protokola kao važnog pratioca laparoskopske hirurgije i razvoju jedinice koja će, kada god je to medicinski opravdano i bezbedno, omogućiti kraći boravak u bolnici i brži povratak pacijentkinja svakodnevnom životu.
Zakažite ginekološki pregled:
Obratite se ginekologu:
Kraća pitanja i odgovori
Promene na grliću materice u početnoj fazi nastaju u površinskom sloju epitela, zbog čega najčešće ne izazivaju bol, krvarenje niti druge tegobe. Žena se može osećati potpuno zdravo iako promene postoje.
Ne zahteva svaka promena na grliću materice intervenciju. Promene niskog stepena najčešće se prate jer se u velikom broju slučajeva mogu spontano povući.
Kada govorimo o laparoskopiji, govorimo o savremenom hirurškom pristupu. Za razliku od klasične hirurgije, kod koje se prave veći rezovi, u laparoskopskoj hirurgiji rezovi su najčešće veličine od pet do deset milimetara, u zavisnosti od vrste i složenosti zahvata.