Zašto su važni redovni pregledi kože?
Šta moramo da znamo o mladežima?
Mladeži (melanocitni nevusi) su benigne promene nastale grupisanjem melanocita (pigmentne ćelije), na koži, noktima, semimukozama, mukozama, oku i drugim delovima tela. Mogu se uočiti na rođenju (urođeni), ali uglavom nastaju tokom prvih 20 godina života (stečeni). Najčešće su svetlo do tamno braon ili crne boje, pravilno ovalni, jasnih ivica, u nivou kože ili iznad nje, sa dlakom ili bez, čvrsti ili elastični; prate rast tela, postaju tamniji tokom trudnoće i po osunčavanju, u toku pojedinih oboljenja ili terapijskih procedura, a pojedini će tokom života postati svetliji i uzdignutiji. Mogu odstupati od svih navedenih karakteristika, ali je osnovna odlika regularnih mladeža konstantnost/nepromenjivost njihovog izgleda.
Samopregled kože, sa posebnim aspektom na mladeže, je neophodan u cilju detektovanja promene postojećih mladeža, ali i uočavanja novih promena na koži. Radi se jednom mesečno i podrazumeva pregled celokupne kože (i kosmatog dela i noktiju), kao i vidljivih sluznica (usna duplja, genitalna regija). Lekar, nakon kliničkog pregleda, radi dermoskopski pregled svih promena na kože.
Šta je melanom i kako nastaje?
Melanom (maligni tumor melanocita) je jedan od najmalignijih tumora čovekovog tela na koži, noktima, vidljivim mukozama, ali i drugim organima. Nastaje na koži na kojoj nije bilo prethodnih lezija, ili ređe - promenom postojećeg mladeža. Za razliku od mladeža koje karakteriše konstantnost izgleda, melanome kakateriše progresija.
Promena postojećeg mladeža u melanom se najčešće ne događa naglo, već mladež prolazi transformaciju od regularnog preko displastičnog mladeža niskog, do visokog nivoa iregularnosti, do melanoma. Dermoskopski se može detektovati dinamika promene mladeža i isti na vreme ekscidirati. Novonastali melanom je naglo nastala promena na koži na kojoj prethodno nije bilo lezija. Inicijalno može biti 1-2mm u prečniku, najčešće je crn, mada može biti drugih boja ili šaren, sjajan ili sa skvamom/krustom, različitih oblika, u nivou kože ili iznad nje. Odlika melanoma je vulnerabilnost, tj. sklonost krvarenju pri manjim traumama ili spontano. Veći rizik da obole od melanoma imaju osobe koje:
- su se inetnzivno izlagale suncu u ranom detinjstvu, ali i i kasnije;
- imaju veći broj mladeža;
- imaju člana porodice u krvnom srodstvu koji je imao melanom ili drugi tumor kože;
- imaju displastične mladeže ili su na imunosupresivnoj terapiji;
- imaju znake oštećenja kože UV zracima ili oboljenje Xeroderma pigmentosum.
Važnost dermoskopije
Dermoskopija je neinvazivna dijagnostična metoda kojom se sagledavaju oblik, veličina, dermoskopske boje i strukture. To je konforna, neštetna metoda pri kojoj se ostvaruje nežan kontakt dermatoskopa sa ispitivanim segmentom kože i kao takva je bezbedna za sve uzraste i sva stanja tela. Lekar, radi dermoskopski pregled svih promena na koži: mladeža, benignih i malignih tumora kože, vaskularnih lezija, ali i drugih promena na koži (dermatoze) kao doprinos postavljanja tačne dijagnoze.
Ukoliko se detektuje odstupanje nalaza od uobičajenog - donosi se odluka o praćenju dinamike promena ili njihovom uklanjanju (ekscizija uz obaveznu histopatološku analizu), što je od najvećeg značaja u praćenju geneze mladeža. Najtačniji zakljuci se donose poređenjem dermoskopskih slika (sekvencijalna dermoskopija) što se ostvaruje na posebnim uređajima od kojih je Fotofinder platforma preporučena kao najsveobuhvatnija.
Preventivni pregledi kod dermatologa imaju izuzetnu važnost jer omogućavaju rano otkrivanje sumnjivih promena na koži, poput neobičnih mladeža ili ranih znakova melanoma. Upravo rana dijagnoza može značajno povećati šanse za uspešno lečenje i potpuno izlečenje, dok zanemarivanje simptoma može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Redovni dermatološki pregledi su najbolji način da zaštitite svoje zdravlje, jer vam omogućavaju da pravovremeno reagujete pre nego što problem postane ozbiljan.
