Preskakanje srca (palpitacija) – uzroci, simptomi i lečenje
Šta morate da znate o preskakanju srca?
Da li ste se ikada osetili kao da vam srce preskoči otkucaj ili iznenada počne da lupa ubrzano, bez ikakvog očiglednog razloga? Ova pojava, u kardiologiji poznata je kao preskakanje srca (palpitacija), može biti zbunjujuća i zabrinjavajuća. Iako su u većini slučajeva bezopasne i prolazne, preskakanje srca ponekad može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme. U ovom tekstu ćemo detaljno objasniti moguće uzroke, simptome i načine lečenja preskakanja srca. Takođe, osvrnućemo se na to kako životne navike, lekovi i postojeća oboljenja mogu uticati na rad srca, i koje korake možete preduzeti kako biste očuvali zdravlje svog kardiovaskularnog sistema.
Kako se manifestuje preskakanje srca?
Preskakanje srca (palpitacija) predstavlja pojačanu svest o otkucajima sopstvenog srca. Može se javiti kao ubrzano lupanje, nepravilan ritam ili osećaj kao da srce „leprša“. Najčešće se oseća u grudima, ali može se javiti i u vratu ili ušima. Trajanje može varirati od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Tokom ovih epizoda možete osećati i druge simptome kao što su uznemirenost, vrtoglavica, osećaj nedostatka vazduha, znojenje ili blagi bol u grudima. Iako neprijatno, u većini slučajeva preskakanje srca nije opasno. Uzroci ovih pojava često su svakodnevni i prolazni: stres, pojačana fizička aktivnost, konzumacija kofeina ili alkohola. Ponekad su preskoci srca izazvani i lekovima koje trenutno koristite.
Šta može izazvati preskakanje srca?
Način života igra značajnu ulogu u pojavi palpitacija. Prekomerno konzumiranje kafe, alkohola, pušenje i intenzivna fizička aktivnost mogu izazvati preskakanje srca. Hronični stres, anksioznost i loš san dodatno povećavaju rizik. Čak i dehidratacija može uticati na osećaj nepravilnog rada srca. Pored toga, preskakanje srca može biti povezano sa medicinskim stanjima. Srčane aritmije, poremećaji rada štitne žlezde (naročito hipertireoza), anemija ili neravnoteža elektrolita u organizmu, mogu izazvati ove simptome. Neki lekovi mogu imati nuspojavu u vidu preskakanja srca. Takođe, stimulativne supstance kao što su energetska pića i droge značajno povećavaju rizik. Kod žena, hormonalne promene – tokom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze – mogu uzrokovati češće epizode palpitacija. U ređim slučajevima, uzrok može biti strukturalni problem na srcu, poput prolapsa.
Kada treba da se zabrinete zbog preskakanja srca?
U situacijama kada je preskakanje srca praćeno drhtavicom, bolom u grudima, jakom vrtoglavicom ili otežanim disanjem, treba odmah da se obratite lekaru. Ako se simptomi javljaju bez očiglednog razloga ili postaju sve češći i intenzivniji, neophodno je stručno mišljenje. Preskakanje srca može ukazivati na poremećaj srčanog ritma, probleme sa štitnom žlezdom ili čak napade panike. Lekar vam može preporučiti EKG, holter-monitoring ili analize krvi kako bi se utvrdio uzrok.
Preskakanje srca tokom sna
Buđenje usred noći sa osećajem da vam srce „iskače iz grudi“ može biti zastrašujuće. Takve noćne palpitacije često su rezultat nakupljenog stresa, konzumiranja alkohola ili kofeina pred spavanje, ali i ozbiljnijih stanja poput apneje u snu ili hormonskih promena. Ove epizode mogu ozbiljno narušiti kvalitet sna i dnevno funkcionisanje, pa je važno da pratite kada se javljaju i šta ih potencijalno izaziva.
Preskakanje srca u mirovanju i tokom aktivnosti
Ako osećate preskakanje srca dok mirujete, uzrok može biti anksioznost, hormonska neravnoteža ili neželjeni efekti lekova. Nasuprot tome, ako se simptomi javljaju tokom fizičke aktivnosti, može biti reč o dehidraciji, anemiji ili čak ozbiljnijem srčanom oboljenju. Vođenje dnevnika simptoma, uključujući vreme javljanja i kontekst, može pomoći lekaru u postavljanju precizne dijagnoze.
Kako se leči preskakanje srca?
Terapija zavisi od osnovnog uzroka. U mnogim slučajevima, promene životnog stila mogu biti dovoljne. Tehnike relaksacije kao što su meditacija, joga ili duboko disanje mogu znatno pomoći. Smanjite unos kofeina, alkohola i cigareta, pijte dovoljno vode i osigurajte sebi kvalitetan san. Ukoliko je preskakanje srca posledica nekog zdravstvenog problema, lečenje će se usmeriti ka njegovom rešavanju – npr. regulacija funkcije štitne žlezde kod hipertireoze. U ozbiljnijim slučajevima mogu se koristiti lekovi, a u retkim situacijama može biti potrebna i invazivna procedura. Važno je da se ne oslanjate na samolečenje – uvek se obratite kardiologu za preciznu dijagnozu i personalizovan plan terapije.
Gde se može obaviti dijagnostika?
U okviru MediGroup zdravstvenog sistema, dostupna je angio sala, opremljena za naprednu dijagnostiku i intervenciju kod srčanih problema. U slučaju sumnje na ozbiljne kardiološke tegobe, kao što su angina pektoris ili suženje koronarnih arterija, ova sala omogućava izvođenje koronarografije i drugih važnih procedura, koje mogu biti ključne za pravovremeno otkrivanje i lečenje. Pored toga, kardiološki laboratorijski panel, dostupan u laboratorijama MediGroup zdravstvenog sistema, predstavlja prvi korak u proceni zdravlja vašeg srca. Analize kao što su lipidni profil, glukoza, elektroliti, TSH i hsCRP mogu ukazati na faktore rizika i pomoći u ranom otkrivanju potencijalnih problema. Rano testiranje je ključno za prevenciju komplikacija i dugoročno očuvanje zdravlja srca.
Kako da sprečite preskakanje srca?
Prevencija počinje usvajanjem zdravih navika. Naučite da prepoznate i kontrolišete stres, uključite redovne vežbe relaksacije u svoju dnevnu rutinu, i ograničite unos stimulativnih supstanci. Večernji obroci neka budu lagani, a raspored spavanja redovan – 7 do 8 sati sna je optimalno za većinu ljudi. Ishrana bogata kalijumom i magnezijumom (banana, avokado, spanać), omega-3 masnim kiselinama (losos, orasi, semenke) i dovoljan unos tečnosti mogu imati pozitivan uticaj na ritam srca. Redovno proveravajte krvni pritisak, nivo šećera u krvi i holesterol, naročito ako imate hronične bolesti kao što su dijabetes ili hipertenzija. Kardiološke kontrole jednom godišnje su preporučljive za sve iznad 40 godina, ili ranije ukoliko imate simptome ili porodičnu anamnezu bolesti srca.
Kada treba da posetite lekara?
Ukoliko preskakanje srca postane učestalo, traje duže od nekoliko minuta, ili je praćeno bolom u grudima, otežanim disanjem ili nesvesticom, neophodno je hitno obratiti se lekaru zakazivanjem kardiološkog pregleda. Takođe, ako imate faktore rizika kao što su visok pritisak, dijabetes ili nasledne bolesti srca, nemojte odlagati konsultaciju sa stručnjakom. Brza dijagnostika i pravovremeno lečenje mogu napraviti ključnu razliku. Bilo da je reč o jednostavnom EKG-u, holter monitoringu ili laboratorijskom testiranju, nemojte zanemarivati simptome koje vam telo šalje. Vaše srce zaslužuje pažnju. Ne čekajte da simptomi postanu ozbiljni, posetite kardiologa i proverite zdravlje svog srca već danas.
Izvor: Why you feel heart palpitations and how you can control them - Policlinica Analize Incredere | Blog
