Krpelji

Proleće je doba kada se setimo da priroda postoji, ali i vreme kada se bude insekti, pa i krpelji. Krpelj je parazit koji živi na koži divljih i nekih domaćih životinja. Kada životinja prolazi kroz travu krpelj se zakači za nju. Najviše ih ima na mestima gde je vlažno, u visokoj travi i u grmlju. Ukoliko planirate izlet u prirodi, savetujemo vam da izbegavate upravo ovakva mesta.

Krpelj u trenutku uboda izlučuje neku vrstu anestetika i zato ne osećamo ubod, pa se tek tuširanjem i presvlačenjem primeti na koži. Zato je važno da, kada se vratite sa izleta ili boravka u prirodi, dobro pregledate i sebe i mališane, ali i odeću koju ste nosili. Posebnu pažnju posvetite mestima gde je koža najtanja i najnežnija - iza uha, na vratu, pod pazuhom, na stomaku, preponama, sa zadnje strane kolena i na temenu, jer krpelj ume da se zavuče u kosu.

Ako ste primetili krpelja na koži možete se obratiti našem Domu zdravlja gde će vam biti pružena stručna medicinska pomoć. Nikako ne pokušavajte sami da ga uklonite, niti da na njega stavljajte alkohol, petrolej, etar ili ulje, jer će to samo insekta da natera da luči još više štetnih supstanci. Nakon uklanjanja krpelja sa kože naša služba mikrobiologije sprovodi direktno ispitivanje insekta na prisustvo uzročnika lajmske bolesti tako da pacijenti koji se jave na pregled imaju i tu mogućnost da u vrlo kratkom vremenskom periodu dobiju rezultat i zavisno od toga dalje preporuke.

Ukoliko  se ipak odlučite da sami uklonjate krpelja sa kože, rilicu treba obuhvatiti pincetom što bliže koži, bez pritiska na trbuh krpelja, gnječenja, ili kidanja. Mesto uboda, posle odstranjivanja krpelja, treba dezinfikovati alkoholom. I krpelj koji je izvađen van naše ustanove može se doneti na analizu u Dom zdravlja Dr Ristić u bočici sa vlažnom vatom.

Lajmska bolest

Od analiza koje mogu pomoći u postavljanju prave dijagnoze jesu i analize krvi na Borelia Burgdorferi koje takođe možete uraditi u službi mikrobiologije u našem domu zdravlja.

Lajm-borelioza je prvi put opisana 1975. godine nakon što je kod velikog broja dece u gradu Lyme u Con-necticut-u (SAD) dijagnostifikovan mladalački reumatološki artritis koji je povezan sa ubodom krpelja. Danas se lajm-borelioza javlja sa velikom učestalošću u lokalizovanim regijama Evrope, SAD-a, bivšem Sovjetskom Savezu, Južnoj Africi, Australiji i Aziji.

U našoj zemlji, lajmska bolest postaje predmet praćenja i izučavanja stručnjaka različitih profila (kliničara, mikrobiologa, epidemiologa, veterinara, biologa) već krajem 80-tih godina prošlog veka. B. burgdorferi prvi put je kod nas izolovana 1992. godine iz glo-daraApodemusflavicollis sa lokaliteta Košutnjak u Beogradu. Ovo područje je u dodiru sa urbanom sredinom i na njemu postoje uslovi za održavanje vektora lajmske bolesti. Izolovanjem borelije dokazano je daje taj lokalitet žarište lajm borelioze, a A. flavicollis potencijalni rezervoar.

Inficiranost krpelja na širem području grada Beograda se permanentno prati i u poslednjih nekoliko godina doseže oko 30%. Pojava visokog procenta zaraženosti krpelja, kao i sve češće oboljevanje ljudi, uslovili su potrebu za stalnim poboljšanjem dijagnostike i prevencije lajmske bolesti u nas.

Služba mikrobiologije sa parazitologijom 
Doma zdravlja Dr Ristić

 

Informacije i zakazivanje