Alergološke probe – inhalacione

Alergološke kožne probe (PRICK metodom) na inhalacione alergene prisutne u vazduhu (kućna prašina, kućna grinja, poleni, životinjska dlaka, buđ, itd.). Kožni testovi na inhalacione alergene PRICK metodom koriste se u dijagnostici alergijskih reakcija na inhalacione alergene. Jedna kap tečnosti koja sadrži rastvoren alergen (supstanciju koja izaziva alergiju kod nekih ljudi) stavlja se na kožu. Kroz svaku kap se lancetom napravi blagi površni ubod koji nije mnogo bolan, a zatim se kap uklanja papirnom vatom sa kože. Ukoliko postoji alergija na neki od testiranih alergena, na tom mestu će se posle određenog vremena pojaviti crvenilo, otok i svrab. Lekar posle 20 minuta vrši merenje odgovora.

Najčešća pitanja i dodatne informacije

Definicija usluge – šta je pregled, intervencija

Alergološke kožne probe na inhalacione alergene koriste se u svrhu dijagnostike alergijskih reakcija i različitih alergijskih oboljenja kod alergijskog rhinitisa, alergijske astma, alergija na polen i ostalih inhalacionih alergena.

Najčešći inhalacioni alergeni na koje se vrši testiranje su kućna prašina, grinje, poleni (najčešće polen trave, ali i polen drveća i korova – ambrozije koji se prenose vetrom), životinjska dlaka, buđ.

Kožni alergijski testovi su brza, efikasna i sigurna metoda otkrivanja supstanci iz okoline (alergena) koje mogu biti uzročnici alergijskih reakcija. Ovi testovi su najpouzdaniji metod za otkrivanje i dokazivanje alergije na inhalacione alergene (supstance koje se udišu).

Kako se izvodi (obavlja) pregled, intervencija

Pre samog testiranja neophodno je prekinuti terapiju antihistaminika, lekova koji se koriste u terapiji alergija, 5 dana pre testiranja, kao i mazanje bilo kakvih kortikosteroidnih krema.

Prilikom izvođenja alergoloških kožnih proba na inhalacione alergene najčešće se koristi metoda PRICK.

Metoda PRICK podrazumeva da se jedna kap tečnosti koja sadrži rastvorljiv alergen (supstanca koja kod ljudi izaziva alergiju) stavlja na kožu podlaktice (kod odraslih, a kod dece i na leđima). Kroz svaku kap se napravi blagi površni ubod koji nije mnogo bolan, a zatim se kap uklanja papirnom vatom sa kože.

Ovom metodom se unosi mala količina alergena u epiderm što mu omogućava da pristupi specigičnom Ig E antitelu na površini mastocita kože (antitela koja se stvaraju u alergijskim stanjima). Ako je prisutan Ig E specifičan za određeni alergen to dovodi do degranulacije mastocita sa oslobađanjem histamina i drugih inflamatornih medijatora, što rezultira pojavom papule, crvenila i otoka na mestu uboda.

Nakon 20 minuta lekar vrši merenje odgovora koristeći pritom kao kontrolu rastvor histamina i fiziološki rastvor. Najčešće neželjene reakcije koje se mogu javiti nakon ovog testa su crvenilo, otok i svrab koji mogu se razviti nakon nekoliko sati i mogu trajati nekoliko dana. Sistemske alergijske reakcije se javljaju veoma retko. Ovaj test se može dopuniti analizom krvi kada se detektuju specifična Ig E antitela na prisutvo alergena.

Kada se zakazuje i zbog čega se obavlja – simptomi, bolesti, stanja

Kožni alergijski testovi se izvode nakon postavljenje indikacije specijaliste interne medicine supspecijaliste pulmologa, alergologa, specijaliste ORL i nakon detaljno obavljenog kliničkog pregleda. Kožni alergijski testovi su namenjeni pacijentima sa simptomima kao što su kijanje, zapušenost ili curenje iz nosa, suzenje očiju, osećaj svraba i grebuckanja u grlu, nosu i predelu oko očiju, nadražajni kašalj, kratak dah, stezanje i sviranje u grudima, slivanje sekreta niz zid ždrela, oslabljena mirisna funkcija, glavobolja.

Važne napomene za pacijente

  • Prilikom zakazivanja ovog testa potrebno je obavestiti lekara o lekovima koje pacijent uzima kao terapiju, jer bi pojedini mogli da utiču na tačnost rezultata ispitivanja (neki od njih pojačavaju ili smanjuju alergijsku reakciju)
  • Pet dana pre testiranja treba prestati sa upotrebom antihistaminika (Aerius, Presing, Xyzal…) kao i sa mazanjem bilo kakvih lokalnih kortikosteroidnih krema (na podlakticu) i upotrebom sistemskih kortikosteroida (Deksazon, Urbazon, Pronison, Lemod sol) 24 sata pre izvođenja testa
  • Izbegavati lekove koji smanjuju kiselost želuca (Cimetidin, Ranisan)
  • Izbegavati lekove protiv prehlade (Rinasek, Fervex)
  • Za muške pacijente obavezno je brijanje podlaktice
  • Nakon testiranja pacijent se može vratiti uobičajenim dnevnim aktivnostima.

Naš tim iskusnih stručnjaka