Repozicija rupturirane bubne opne podrazumeva terapijsku proceduru hiruškog zbrinjavanja rupture (pucanja) bubne opne u opštoj anesteziji pod kontrolom mikroskopa.

Bubna opna je tanka membrana, nalik koži čvrsto rastegnuta kao bubanj, koja odvaja spoljašnje uvo od srednjeg uva. 

Membrana vibrira kada je zvučni talasi udare, započinjući proces pretvaranja zvučnih talasa u nevrvne impulse koji će putovati do mozga. Rupturirana bubna opna ne može da vibrira kako bi trebalo, što može dovesti do problema sa sluhom, što je najčešće privremeno.

Ruptura – pucanje bubne opne

Bubna opna ima dve primarne uloge: za sluh (zvučni talas udara u bubnu opnu koja vibrira i prenosi zvučne talase na strukture srednjeg i unutrašnjeg uha) i zaštitna (kao barijera, štiteći srednje uvo od vode, bakterija i drugih stranih materija). 

Zato rupture (ako spontano ne zacele-kod manjih ruptura ili se hiruški ne poprave-kod većih ruptura) dovode do brojnih komplikacija: 

- gubitka sluha (koji je obično privremen), 
- infekcije srednjeg uha (ulazno mesto za bakterije, hronične i ponavljane infekcije, koje ako se ne leče dovode do hronične sekrecije i gubitka sluha),
- stavranje holesteatoma (cista sačinjena od ćelija kože koja se može razviti u srednjem uhu kao polsedica dugotrajne rupture bubne opne koja je pogodno tlo za razmnožavanje bakterija i razvoj hronične infekcije).

Uzroci rupture (perforirane) bubne opne mogu uključivati:

- infekcije srednjeg uha (otitis media): dovodi do nagomilavanja tečnosti u srednjem uhu čiji pritisak izaziva pucanje bubne opne,
- barotraumu: uzrokovanu promenom vazdušnog pritiska (putovanja avionom, ronjenje, udar automobilskog vazdušnog jastuka, lopte) kada su vazdušni pritisak u srednjem uhu i pritisak u okolini neuravnoteženi,
- eksploziju (akustična trauma),
- strane predmete (pamučni štapići, ukosnice),
- teške trauma glave (prelom baze lobanje) mogu izazvati dislokaciju ili oštećenje struktura srednjeg i unutrašnjeg uva, uključujući i bubnu opnu).

Znaci i simptomi rupture - pucanja bubne opne su:

- jak bol u uhu,
- gnojava (purilentna) ili krvava (hemoragična) sekrecija iz uha,
- gubitak sluha,
- zujanje u ušima (tinitus),
- vrtoglavica,
- mučnina ili povraćanje kao posledica vrtoglavice.

Preventivne mere za rupturu bubne opne: 

- lečiti infekcije srednjeg uha,
- zaštita ušiju tokom leta (ne leteti avionom ako postoji prehlada, tokom poletanja i sletanja držati usta otvorena da se izjednači pritisak sa obe strane bubne opne, autoventilacija tuba ( Valsalve manevar-duvati kroz nos, dok se drže nozdrve, a usta su zatvorena),
- ne pokušavati odstranjivanje cerumena ili nekog stranog tela štapićima, spajalicama i ukosnicama, ne ispirati spoljašnji ušni kanal,
- nositi štitnike za uši, zaštitne čepiće na poslovima gde se stvara dosta buke.

Važne napomene za pacijente

- U najvećem broju slučajeva bubna opna spontano zarasta za 2-3 nedelje.
- Ukoliko se to ne desi potrebna je hirurška intervencija.
- Intervencija najčešće traje od 60 do 90 minuta.

Mesto pregleda